Četiri milimetra koji su koštali medalje, priznanje preljube, Nazgul na stazi, politika…najneobičniji trenuci Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026
Osim po osvojenim medaljama, vrhunskim sportistima, favoritima koji se nisu uspjeli popeti na pobjednički prijesto, manjim ili većim nezgodama na stazama, ovogodišnje Zimske olimpijske igre ostat će upamćene i po nekoliko neobičnih događaja i pomalo bizarnih situacija. Fokusirali smo se na tri takva.
U skijaškim skokovima, čizme, odijelo, skije, vezovi, daleko su više od sportske opreme. U ovoj sportskoj disciplini strogo ih definiše International Ski and Snowboard Federacija. Zato, nije bilo čudno čuti Daniela Tschofeniga, svjetskog prvaka iz 2025. godine kada je nakon diskvalifikacije kazao: „Pravila su pravila“.
Prevelike cipele
Austrijski skakač Daniel Tschofenig bio je ozbijni kandidat za olimpijsku medalju, ali je iznenada isključen zbog prekršaja tehničke prirode, kada je utvrđeno da je koristio skijaške cipele četiri milimetra veće nego što je dozvoljeno.
Odmah je diskvalifikovan, bez mogućnosti podešavanja nakon završetka inspekcije. U prvoj rundi, Austrijanac je osvojio 137,7 bodova, što bi ga inače dovelo u ozbiljnu konkurenciju za mjesto na podijumu.
Umjesto toga, kršenje propisa o opremi poništilo je njegov nastup.
Ovaj propust je objasnio riječima: “Na treningu sam koristio novi par cipela i, iskreno, nisam bio u potpunosti zadovoljan njima, ali sam ih zadržao. Nažalost, nisam ih izmjerio. Bilo je glupo s moje strane, bilo je mnogo stresa. Ali pravila su pravila”, kazao je.
Diskvalifikacija zbog četiri milimetra za mnoge možda zvuči kao pretjerivanje, ali u ovom spotu ovaj višak igra ulogu. Ako su čizme veće nego što je dozvoljeno, skakač može dobiti povoljniji ugao između noge i skije, lakše kontrolisati “V-stil”, ali i povećati uzgon ili stabilnost.
Ali, osim austrijskog skakača, u istom problemu se našla i američka skakačica Annika Belshaw, koja, uprkos činjenici da se kvalifikovala za finale, nije se takmičila na velikoj skakaonici za žene, jer je utvrđeno kako su njene skije premašile dozvoljenu dužinu za više od centimetra.
Priznanje nevjere pred TV kamerama
I dok je svijet pred malim TV ekranima čekao da norveški biatlonac Sturla Holm Laegreid koji je na Olimpijadi u Milano Cortina, osvojio bronzu, kaže koju riječ više o velikom sportskom uspjehu, on je tu pažnju odlučio usmjeriti na svoju, kako je rekao, najveću grešku u životu. Uživo pred kamerama priznao je da je prije tri mjeseca prevario svoju partnericu s kojom je tek šest mjeseci, dodavši da je ona zapravo njegova zlatna medalja.
“Prije šest mjeseci upoznao sam ljubav svog života; najljepšu i najljubazniju osobu na svijetu. Prije tri mjeseca napravio sam svoju najveću grešku i prevario je“ kazao je on i priznao kako bi volio svoj uspjeh podijeliti s njom.
Da bi mu ljubav njegovog života oprostila, znao je da mora nešto učiniti, on je izabrao javno priznati nevjeru.
Holm Lægreid je rekao da se nevjera dogodila prije tri mjeseca. Njegova tadašnja djevojka to je saznala neposredno prije Olimpijskih igara.
„Rekao sam joj to prije sedmicu i tada je, naravno, bilo gotovo. Nisam spreman odustati. Nadam se da će to što sam počinio društveno samoubistvo možda pokazati koliko je volim. Snosim posljedice za ono što sam učinio. Kajem se cijelim srcem“, kazao je Lægreid.
Na ovu temu za norveške novine se oglasila i prevarena žena.
„Teško je oprostiti. Čak i nakon izjave ljubavi pred cijelim svijetom“, napisala je za VG.
Norveške novine pišu kako je poruka ovog sportiste obišla je cijeli svijet. Intervju je bio glavna vijest u svim norveškim novinama, dospio je na naslovnice velikih listova poput New York Timesa, Daily Maila i njemačkog Bilda. Osim toga, video se viralno proširio društvenim mrežama.
Ona sama kaže: „Nisam izabrala da budem dovedena u ovu poziciju i bolno je morati se s tim nositi. Imali smo kontakt i on je svjestan mog stava o svemu ovome“, kaže ona.
Pas Nazgul
Jedan od prizora koji je raznježio mnoga srca desio se tokom ekipnog sprinta u kros-kantriju na jezeru Tesero tokom Zimskih olimpijskih igara u Milano Cortini 2026., kada je pas Nazgul, dvogodišnji čehoslovački vučjak, sve do prolaska kroz cilj trčao za predstavnicom Hrvatske Tenom Hadžić.
Dok su trkači bili fokusirani na svoju trku, publika je aplaudirala veselom psu koji je trčao stazom. Kasnije se saznalo da je pas lokalni te da je nakratko pobjegao i otrčao na stazu. Njegovi vlasnici komentirali su za npr.org, kako je pas vidio da odlaze, te da misli da je samo želio da ih prati. „On uvijek traži ljude.“
Olimpijada nije mogla proći bez politike i političkih poruka. Ostat će upamćeno kako je ukrajinskom skeletonisti Vladyslavu Heraskevychu zabranjeno da se takmiči jer je nosio kacigu na kojoj su bile slike ukrajinskih sportista i trenera koji su poginuli tokom rata s Rusijom. Također, američki skijaš slobodnim stilom Hunter Hess bio je jedan od nekoliko Amerikanaca koji su komentirali takmičenje, ali i aktuelnu političku situaciju u svojoj zemlji.
On je na konferenciji za novinare 6. februara, kada su ga pitali da prokomentira drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao: „Mislim da predstavljanje SAD-a trenutno izaziva pomiješane emocije. Malo je teško. Očigledno se dešava mnogo toga čega nisam najveći obožavatelj, a mislim da mnogi ljudi nisu. Mislim da je za mene više što predstavljam svoje prijatelje i porodicu kod kuće, ljude koji su predstavljali SAD prije mene, sve stvari za koje vjerujem da su dobre u vezi s SAD-om. Mislim da, ako se to poklapa s mojim moralnim vrijednostima, osjećam se kao da ih predstavljam. Samo zato što nosim zastavu ne znači da predstavljam sve što se dešava u SAD-u.“
Američki predsjednik mu nije ostao dužan odgovora te ga je putem svoje društvene mreže Truth Social nazvao pravim gubitnikom.
“Krađa” skija
Na igrama se desila i situcija kada je tokom trke skijaškog trčanja na 50 kilometara, ruska takmičarka Darija Neprjajeva, koja je inače nastupala pod neutralnom zastavom, prilikom promjene opreme, umjesto u svoj ušla u servisni boks njemačke takmičarke Katharine Hennig Dotzler, te uzela njene skije i nastavila utrku s njima.
Njemački tim se našao u izazovnoj situaciji, bio je zadnji dan Igara i mnoga oprema je već bila spakovana. Uspjeli su brzo reagovati, te su hitno pripremili nove skije za Njemicu, budući da su njene nestale.
Hennig Dotzler je nastavila trku s rezervnim skijama i završila na 9. mjestu, dok je Ruskinja nakon utrke diskvalifikovana zbog ovog propusta.
Olimpijada u brojevima
Na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji učestvovale su 93 zemlje, uključujući i sportiste iz Rusije i bjelorusije koji su učestvovali kao neutralni. Ukupno 29 zemalja se okitilo medaljama, gdje je u ukupnom poretku dominirala Norveška koja je osvojila 41 medalju, SAD su druge sa 33, Holandija je osvojila 20 medalja, a Italija 30 medalja.
Top pet osvajača medalja
Norveška: 41 medalja (18 zlatnih, 12 srebrnih, 11 bronzanih)
Sjedinjene Američke Države: 33 medalje (12 zlatnih, 12 srebrnih, 9 bronzanih)
Holandija: 20 medalja (10 zlatnih, 7 srebrnih, 3 bronzane)
Italija: 30 medalja (10 zlatnih, 6 srebrnih, 14 bronzanih)
Njemačka: 26 medalja (8 zlatnih, 10 srebrnih, 8 bronzanih).
Koliko su koštale Igre
U poređenju sa Igrama u Sočiju 2014.godine, koje su, uključujući ukupnu infrastrukturu koštale nevjerovatnih 50 milijardi dolara, te se smatraju najskupljim sportskim događajem ikada održanim, troškovi Olimpijade u Italiji su mngo skromniji, ali nikako zanemarivi.
Operativni budžet organizacijskog odbora Olimpijskih igara Milano Cortina 2026, iznosio je oko dvije milijarde eura, a uključivao je upravljanje takmičenjem, sigurnost, prevoz sportista, medijske usluge i ceremonije otvaranja i zatvaranja.
Italijani su uložili i značajna sredstva u infrastrukturu (modernizaciju željeznica, cesta, stanica, smještajnih kapaciteta…), te ukupan budžet, prema izvještaju italijanskih medija, iznose oko šest milijardi eura. U sličnim budžetskim okvirima kretale su se Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010., i Torinu 2006. Ljetne igre u Tokiju 2021., su s druge strane, prema procjenama koštale između 15 i 20 milijardi dolara, što im daje status najskupljih ljetnih igara.
